Satoviinakit.hr - za prave ljubitelje satova i nakita

Digitalni mehanički satovi TEMA TJEDNA

Digitalni mehanički satovi

Definicija digitalnog sata jest da pokazuje točno vrijeme putem brojeva, a ne putem brojčanika i kazaljki, što znači da počeci izrade digitalnih satova sežu duboko u 19. stoljeće

OBJAVLJENO: 18.05.2018

» Podijeli na Facebooku


piše: Vesna Lovrić Plantić

Kad se spomene izraz digitalni sat, većina odmah pomisli na elektronske satove kojima pogon daje baterija, kao oscilator koriste kristal kvarca, a točno se vrijeme očitava na LED, odnosno LCD, displeju. Međutim, striktna definicija digitalnog sata jest da “pokazuje točno vrijeme putem brojeva, a ne putem brojčanika i kazaljki”. To u biti znači da počeci izrade digitalnih satova sežu duboko u 19. stoljeće.

BEZ KAZALJKI
Ako bismo pak temu proširili i na kućne satove, mogli bismo govoriti i o satovima kod kojih se ne pomiču kazaljke, nego brojčanik. Takvi su, primjerice, revolving-band clocks, tj. satovi s obručem koji se okreće. Riječ je o satovima na kojima se točno vrijeme iščitava na prstenu na kojem se nalaze brojčane oznake i koji se okreće u odnosu na fiksni marker. Podrijetlo tih mjerača vremena treba tražiti u gotičkim satovima s pokretnim brojčanikom koji su također imali fiksni pokazivač, a prvi put su se koristili na satovima-kuglama u 16. stoljeću. Varijanta satova-kugli bili su satovi koji su se počeli izrađivati sredinom 17. stoljeća, a njihov je mehanizam s nemirnicom kao oscilatorom smješten u metalnu kuglu na kojoj je bio brojčani vijenac koji se rotirao, dok je indikator bio fiksan. Zanimljivo je da je mehanizam sata pokretala težina samog sata, budući da je bio obješen za uže namotano oko bubnja unutar sata; kako je vrijeme protjecalo, sat se sve više spuštao. Kako bi se ponovo navio, sat se podizao do vrha užeta, a opruga koja pokreće  bubanj namotala bi uže.
Isti princip imaju i satovi s brojčanikom bez kazaljki. Riječ je o satovima kod kojih se brojčanik okreće horizontalno (obično ima dva nezavisna kruga, odnosno vijenca, sa oznakama sati, odnosno minuta). Ti satovi, rijetki u epohi Luja XV., u doba klasicizma su se izrađivali u većem broju. S obzirom na tip brojčanika, njihova funkcija nije bila precizno pokazivanje vremena, nego prvenstveno dekorativna. Obično su kućišta stajala na visokim postamentima u obliku stupa ili kocke, a imala su formu urne ili kugle.
Dakle, kućne satove s pokretnim brojčanikom, bez kazaljki, nalazimo već u 16. stoljeću.

Jump hour
Kada, pak, promatramo segment osobnih mjerača vremena, točnije mehaničkih džepnih i ručnih satova, onda primjerke s digitalnim pokazivanjem vremena obično nazivamo jump hour satovima. Što je to jump hour sat? Dok standardni satovi pokazuju vrijeme tako da se kazaljke rotiraju nad brojčanikom na kojem su ucrtane oznake za sate i minute, na tim se satovima točno vrijeme iščitava kroz prozorčiće sa brojevima. Brojevi se nalaze na pokretnim diskovima ili trakama koje pokreće mehanizam. Treba spomenuti da, kako već sam naziv jump hours implicira, oznake za sate koje su ispisane na rubu rotirajućeg kruga u jednom trenutku “uskoče” u prozorčić; istovremeno brojevi za minute i, eventualno, sekunde kreću se kontinuirano. I satni disk se stalno okreće, međutim, malo prije punog sata jedna opruga potisne polugu trokutastog završetka koja uskoči u prostor između dva zuba što uzrokuje nagli skok određenog dijela diska na kojem se nalazi broj. Pretpostavlja se da je prvi digitalni džepni sat izradio urar Blondeau za francuskog kralja Louisa-Phillipea d’Orléansa oko 1830. godine
Pretpostavlja se da je prvi digitalni džepni sat izradio urar Blondeau za francuskog kralja Louisa-Phillipea d’Orléansa oko 1830. godine. Radi se o unikatnom satu, međutim, industrijska proizvodnja te vrste satova započela je 1880-ih, a patent za njih dobio je urar Joseph Pallweber iz Salzburga 1882. i 1883. godine. Već godinu dana kasnije patent je otkupila urarska tvrtka International Watch Co. koja je u sljedećih nekoliko godina proizvela čak 20.000 takvih satova. Istovremeno dozvolu za proizvodnju satova s digitalnim pokazivanjem točnog vremena dobila je i tvornica Cortébert.
Naravno da su i druge tvrtke nastojale doći do licence za izradu satova koji su u to doba bili pravi hit, tako da su u desetak godina koliko je trajala moda jump hour satova proizvodile i većinom danas malo poznate firme kao što su Gedeon Thommen, Aeby & Landry, A. Kaiser, Durrstein / A. Lange, Gurzelen / Louis Brand, Wittnauer, Minerva, Favorite i SADA.

RUČNI SATOVI
Nakon prvotnog oduševljenja satovima koji su se razlikovali od uobičajenih mjerača vremena, nastupila je stanka od tridesetak godina. U međuvremenu džepne su satove sve više počeli zamjenjivati oni ručni, naročito nakon I. svjetskog rata kada su se zbog praktičnosti prvi put masovno upotrebljavali u vojsci.
Prema za sada dostupnim podacima prvi ručni sat s digitalnim pokazivanjem vremena pripisuje se prestižnoj urarskoj tvrtki Audemars Piguet koja je 1921. lansirala takav sat koji je pokretao mehanizam kalibra HPVM10. Sat je imao pravokutno, zatvoreno kućište, umjesto brojčanika samo dva otvora - gornji četvrtasti kroz koji su se iščitavali sati, donji srpasti s fiksnim markerom ispod kojeg se rotirao krug s oznakama za minute. Vrlo slično izgledali su i satovi drugih firmi koje su nedugo potom počele proizvoditi digitalne satove. Neki su, poput Ralca iz 1935., imali i dodatni otvor za prikaz sekundi. Prvi ručni sat s digitalnim pokazivanjem vremena pripisuje se prestižnoj urarskoj tvrtki Audemars Piguet koja je 1921. lansirala takav sat koji je pokretao mehanizam kalibra HPVM10
Nakon II. svjetskog rata digitalni su satovi privremeno izašli iz mode da bi se u sedamdesetim godinama prošlog stoljeća proizvodnja te vrste satova obnovila, a predvodile su je tvrtke Damas i Lanco. Damas, brand tvrtke Béguelin & Co. SA, Tramelan (-Dessus), Švicarska, satovi, iako su proizvedeni prije gotovo četrdeset godina, izgledaju i danas iznenađujuće moderno. Geometrijski koncipirano čelično kućište s narukvicom od istog materijala koja čini njegov logični produžetak i horizontalnim pravokutnim prozorom kroz koji se očitavaju sati, minute i sekunde s brojevima ispisanim na rotirajućim diskovima. Mehanizam ima automatsko navijanje.
S druge strane, Lanco satovi odmah odaju vrijeme u kojem su nastali. Uglavnom imaju nešto zaobljeno pravokutno kućište s otvorima za očitavanje brojčanih oznaka za sate i minute u sredini lica sata, dok su lijevo naziv i logo tvornice. Brojčanik je najčešće zelen, plav ili crven, što su boje karakteristične za sedamdesete godine prošlog stoljeća.

Više u časopisu Satovi i nakit broj 12, ljeto 2010.


OSTALE TEME TJEDNA





Pretplatite se!

Pretplatite se!

Iskoristite posebnu ponudu i pretplatite se na časopis Satovi i nakit i Katalog satova za 2018. godinu za samo 109,00 kuna. Pretplatom si osiguravate dva sljedeća broja časopisa Satovi i nakit  i Katalog satova za 2018. godinu.