Satoviinakit.hr - za prave ljubitelje satova i nakita

Satovi s kalendarom TEMA TJEDNA

Satovi s kalendarom

Od starog vijeka kalendar je usko povezan sa satom, pa su današnji vječni kalendari na ručnim satovima samo sofisticirane izvedenice spoznaja do kojih su došle još drevne civilizacije.

OBJAVLJENO: 31.08.2018

» Podijeli na Facebooku


piše: Vesna Lovrić Plantić

Kalendar (od lat. calendae prvi dan u mjesecu) po definiciji je skup pravila kojima se određuje odnos između raznih vremenskih intervala - dana, tjedana, mjeseca i godine; popis dana, tjedana i mjeseci u pojedinoj godini, odnosno tablica rasporeda dana u godini. Već u starom vijeku kada još nije bilo mehaničkih satova, elementarni mjerači vremena ponekad su imali i neke elemente kalendara
Pri spomenu satova s kalendarom većini na pamet padaju ručni satovi s malim otvorom kroz koji se iščitavaju datumi. Međutim, već u starom vijeku kada još nije bilo mehaničkih satova, elementarni mjerači vremena ponekad su imali i neke elemente kalendara. Primjerice Horologion (danas poznat kao Toranj vjetrova) koji je u prvom stoljeću prije Krista u Ateni konstruirao astronom Andronik iz Kyrrhosa, pored klepsidre (vodenog sata) s oznakama za 24 sata i indikatora za osam vjetrova, pokazuje i godišnja doba te astrološke podatke i periode.

Su Sungov sat
Jednim od najvećih dostignuća srednjovjekovnog urarstva smatra se takozvani Su Sungov sat iz 1092. godine koji je dizajnirao Han Kung-Lien, a konstruiran je u K’aifengu, tadašnjoj kineskoj prijestolnici. Riječ je o golemom satu-tornju visokom oko 12 metara kojem je pogon davala voda a pored pokazivanja dijelova dana imao je indikaciju datuma, mjeseca i drugih astroloških podataka. Na vrhu je bila brončana armilarna sfera za promatranje pozicije zvijezda koja se pokretala putem lančanog prijenosa. Ispod nje je bila Zemljina kugla koja se kretala sinkronizirano sa sferom. Jednim od najvećih dostignuća srednjovjekovnog urarstva smatra se takozvani Su Sungov sat iz 1092. godine koji je dizajnirao Han Kung-Lien, a konstruiran je u K’aifengu, tadašnjoj kineskoj prijestolnici
Sat je pokretao vodeni kotač promjera 3,4 metra na čijem se obodu nalazilo 36 vjedara. Kotač se okretao sporo, točno 100 okretaja dnevno, što je kontrolirao vrlo točan zaprečni mehanizam. To ga čini u biti mehaničkim satom kojemu voda daje samo pogon, i to u vrijeme kada Zapad još nije poznavao mehanički sat. Su Sungov sat ukraden je 1126. godine nakon invazije Tatara.
U drugoj polovici 14. stoljeća, točnije 1364. godine Giovanni de’ Dondi (1318.-1389.), talijanski profesor medicine i astronomije, nakon šesnaestogodišnjeg rada dovršio je astronomski sat - planetarij u kojem je objedinio ptolomejski model svijeta s tadašnjim poznavanjem urarstva. Mehanizam je učvršćen na dvodijelni heptagonalni okvir. Gornji dio ima sedam brojčanika na kojima se vide kretanja Sunca i Mjeseca, planeta Merkura, Venere, Marsa, Jupitera i Saturna (jedinih koji su bili poznati u 14. stoljeću). U donjem je dijelu brojčanik s podjelom na 24 sata, oznakama crkvenih blagdana te lunarnih čvorova (koji se koriste kako bi se izračunale pomrčine Mjeseca). Na obje strane brojčanika zabilježeni su zimski i ljetni solsticiji u skladu s julijanskim kalendarom. Svojim satom Dondi je dao model za konstrukciju astronomskih satova na javnim zgradama diljem Europe.

Praški Orloj
Jedan od prvih složenih javnih satova bio je sat iz sjevernog transepta katedrale u Wellsu iz 1392. godine (danas u londonskom Science Museumu, i dalje u funkciji), temeljen na tadašnjem geocentričnom poimanju svijeta, tako da se Sunce i Mjesec okreću oko Zemlje koja se nalazi u centru. Prikazane su i mjesečeve mijene korištenjem crnog i bijelog diska.
Možda najpoznatiji astronomski sat je praški Orloj na Gradskoj vijećnici koji je oko 1410. godine konstruirao Jan Šindel, profesor na Karlovom sveučilištu, zajedno s urarom Mikulášom iz Kadana, a koji je od tada doživio brojne preinake. Sat daje čitav niz astronomskih podataka. Brojčanik pokazuje nezavisna gibanja: srednje kružno kretanje Sunca, Mjeseca i prividno kretanje zvijezda. Kalendarski brojčanik ispod njega dodan je oko 1490. godine, ali je prerađen u 19. stoljeću. U njegovu centru je simbol praškoga starog grada. Rotirajući vanjski krug opisuje svaki dan u godini, a tekući dan je naznačen na vrhu. Na njemu se nalaze i medaljoni sa znakovima zodijaka i slikama koje opisuju svaki mjesec.
Kućni satovi također su ponekad osim kao mjerači vremena služili kao više ili manje elaborirani kalendari. Engleski i nizozemski barokni podni i tabernakl satovi, djela vrhunskih urara i izumitelja, nerijetko su imali čitav niz kalendarskih podataka poput prikaza datuma, dana u tjednu, mjeseca, mjesečevih mijena, ekvacijskih tablica kojima se prikazuje razlika  između stvarnog i prosječnog Sunčevog vremena, i slično.
Jednostavniji primjerci imali su samo kružne, kasnije kvadratne ili polukružne, otvore na brojčaniku kroz koje se očitavao datum ugraviran na plosnatom vijencu ili annulusu, nazubljenom na unutarnjem rubu. On je svaka 24 sata prebacio datum, a pokretao se pomoću zupčanika koji se u toku dana okrenuo za 360˚ i bio je povezan na satni zupčanik. Otvori su se uglavnom nalazili na brojčaniku na poziciji iznad oznake za 6 sati.

Džepni satovi s kalendarom
Na kućnim satovima izrađenim krajem 18. stoljeća i kasnije datum se često umjesto kroz otvor očitava pomoću dodatne kazaljke i brojčanih oznaka od 1 do 31 koje su ispisane unutar oznaka za sate.
Već sredinom sedamnaestog stoljeća postojala je inačica džepnog sata s indikacijom dana u tjednu, mjesečevih faza, datumima i mjesecima. Radilo se o mehanički pokretanim kružnim pločicama na kojima su bili ispisani datumi i malim urezima na brojčaniku kroz koji su se oni iščitavali.
Jedan od najpoznatijih džepnih satova uopće, onaj koji je slavni urar Breguet izradio za kraljicu Mariju Antoinettu, a koji ona, nažalost, nije uspjela vidjeti budući da je pogubljena 34 godine prije nego što je sat 1827. dovršen, također je imao složeni kalendarski sustav. Na pozicijama 2 sata, 6 sati, odnosno 8 sati prikazani su datum, dan u tjednu i mjesec, a “jednadžba” vremena na poziciji 10 sati pokazuje dnevnu razliku između Sunčevog vremena i srednjeg vremena koje se očitava na satovima.
Ručni satovi s kalendarom relativno su rijetki prije 1950. godine, tek ponekad datum se očitavao pomoću kazaljke. Kasnije se, naročito na muškim modelima, primjenjivao princip s otvorom na brojčaniku, kao i na džepnim satovima. Na pločici su dani u mjesecu označeni od 1 do 31, a u slučaju da se radi o mjesecu koji traje 28, 29 ili 30 dana datum se morao podešavati ručno.
Izraz vječni kalendar, ako govorimo o jednoj od dodatnih funkcija sata, označava kalendarski mehanizam koji trajno pokazuje ispravan datum, vodeći računa o duljini pojedinih mjeseci, kao i o prijestupnim godinama. Dakle, za razliku od običnih kalendara nema potrebe za ručnom korekcijom.

Dva tipa
Postoje dva tipa mehanizma vječnog kalendara - vječni kalendar sa 48-mjesečnom pločom i vječni kalendar sa 12-mjesečnom pločom. Kad se sat sastavlja, mehanizam vječnog kalendara sa 48-mjesečnom pločom prepoznaje se po prikazu mjeseci. Kazaljka koja pokazuje mjesec u osnovi napravi jedan puni krug svake četiri godine, a na brojčaniku se nazivi 12 mjeseci ponavljaju četiri puta. Ista kazaljka također pokazuje je li tekuća godina prijestupna.
Vječni kalendar sa 12-mjesečnom pločom ima kazaljku koja pokazuje na mjesec i prijeđe puni krug svakih 12 mjeseci. Dodatna kazaljka napravi krug svake četiri godine i označava je li tekuća godina prijestupna.
Iako je prednost sata s vječnim kalendarom u odnosu na obični taj da mu nije potrebna ručna korekcija, može se dogoditi da zbog nekog razloga stane sat, te je pored podataka o točnom vremenu potrebno korigirati i podatke na kalendaru.
Tvrtka International Watch Company lansirala je na sajmu u Baselu 1985. kronograf Da Vinci s vječnim kalendarom.  Riječ je o mehaničkom satu s automatskim navijanjem koji će postati najpopularniji i najprodavaniji mehanizam ručnog sata s funkcijom vječnog kalendara, to više što je s obzirom na izuzetnu kvalitetu i složenost mehanizma imao prihvatljivu cijenu. Kućište prvog modela bilo je izrađeno od žutog zlata sa srebrnim brojčanikom, a s vremenom su izrađene i inačice u tri boje zlata, platini, čeliku, pa čak i cirkonij-oksidu (vrsti high-tech keramike velike čvrstoće, zasnovana na cirkonu). Akrilno staklo (pleksiglas) iz 1985. godine na novijim je primjercima zamijenjeno bombiranim safirnim staklom.

Jedinstveni Da Vinci
Kalendarski mehanizam u potpunosti je razvijen u IWC-u i jedinstven je u povijesti urarstva. Naime, većina takvih mehanizama ima četiri funkcije - datum, dan u tjednu, mjesec i mjesečeve faze koje pokreće satni mehanizam. Zbog toga resetiranje sata zahtijeva tri ili četiri gumba kako bi se ponovo podesio kalendar u slučaju kada sat stane. S druge strane, kalendarski mehanizam ovog sata pričvršćen je za bazični mehanizam samo u jednoj točki, čime je omogućeno podešavanje kalendara korištenjem krune.
IWC-ov Da Vinci pored pokazivanja vremena u satima, minutama i sekundama ima štopericu, a pokazuje i mjesečeve faze, datum, dan u tjednu, mjesec, godinu, dekadu, stoljeće i tisućljeće. Godine i desetljeća ispisani su na disku čiji istak dolazi u zahvat s pločicom na kojoj su ispisana stoljeća, odnosno tisućljeća (19, 20, 21). Dakle kalendar je upotrebljiv do 1. siječnja 2200., međutim, sa satom se dobiva i zamjenska pločica s oznakama 22, 23 i 24 za godine od 2200 do 2499! Izuzetno složeni mehanizam vječnog kalendara sastoji se od 83 dijela, kako bi se omogućila njegova ažurnost kroz višestoljetni period s obzirom na činjenicu da mjeseci imaju različiti broj dana, a svaka četvrta godina je prijestupna. Posjet uraru ipak će biti potreban 2100. godine budući da prema gregorijanskom kalendaru svaka stota godina nije prijestupna, pa će biti potrebno sitno podešavanje.
Od starog vijeka kada su se već sustavno promatrale periodičke promjene i kretanje zvijezda, planeta, Sunca i Mjeseca i njihovo se trajanje bilježilo od najvećih do najmanjih intervala, kalendar je usko povezan sa satom budući da oba u osnovi bilježe istovrsne pojave, tek različitog trajanja. Današnji vječni kalendari na ručnim satovima samo su sofisticirane izvedenice spoznaja do kojih su došle još drevne civilizacije.
 


AMERICKI PATENTI Između 1860. godine i 1875. godine u Sjedinjenim Američkim Državama dodijeljeno je nekoliko patenata za mehanizme koji su pokazivali dan u tjednu, dan u mjesecu i mjesec u godini na posebnom brojčaniku koji se nalazio ispod brojčanika za očitavanje točnog vremena. Prvi takav patent izdan je J.H.H. Hawesu iz Ithace, New York 17. svibnja 1853., međutim nije se radilo o vječnom kalendaru, budući da nije uračunavao prijestupne godine, iako se prilagođavao različitom trajanju pojedinih mjeseci. Atkins & Burritt, također iz Ithace, dobili su nešto više od godinu dana nakon toga, 19. rujna 1854., patent za prvi mehanizam vječnog kalendara, koji su kasnije usavršili Mix Brothers (kupila ga je 1864. tvrtka Seth Thomas Clock Co.). Benjamin B. Lewis iz Bristola patentirao je 1862. mehanizam u kojem se zupčanici za godinu, mjesec i datum okreću u istoj osi iza brojčanika na kojem su označeni mjesec i datum čineći ga vjerojatno najjednostavnijim mehanizmom vječnog kalendara.


OSTALE TEME TJEDNA
  • Stolni satovi TEMA TJEDNA

    Stolni satovi

    U novom nastavku našeg feljtona pišemo o stolnim satovima koji su nastali u prvim desetljećima 15. stoljeća primjenom pogona na oprugu.

    OBJAVLJENO: 14.09.2018
  • Sve o satovima za jedriličare TEMA TJEDNA

    Sve o satovima za jedriličare

    Početkom 20. stoljeća brojni su satni brendovi razvili mehanizme namijenjene jedriličarima s odbrojavanjem 5 minuta, te kazaljku koja je brojala sekunde ...

    OBJAVLJENO: 24.08.2018
  • Tourbillon koji kao da lebdi TEMA TJEDNA

    Tourbillon koji kao da lebdi

    Manero Tourbillon Double Peripheral smješten je na tri skrivena periferno postavljena keramička kuglična ležaja, čime je postignut efekt lebdenja

    OBJAVLJENO: 10.08.2018





Pretplatite se!

Pretplatite se!

Iskoristite posebnu ponudu i pretplatite se na časopis Satovi i nakit i Katalog satova za 2018. godinu za samo 109,00 kuna. Pretplatom si osiguravate dva sljedeća broja časopisa Satovi i nakit  i Katalog satova za 2018. godinu.