Zanimljivosti | Prvi kvarcni sat, prvi ručni sat, prvi kronograf

Share on facebook
Share on google
Share on twitter
Share on linkedin

Već smo pisali o aukcijskim satovima rekorderima, onim najkompliciranijim i onim neobičnim.  Danas obrađujemo nekoliko satova koji su u svoje doba bili prvi po svojim karakteristikama.

Prvi ručni sat
Prvim ručnim satom u povijesti smatra se model koji je za za Caroline Bonaparte, napuljsku kraljicu i sestru Napoleona Bonapartea, izradio Abraham-Louis Breguet 1810. godine. Sat nije sačuvan ili je skriven u privatnoj kolekciji, ali dokumentirano je da je bio iznimno tanak, ovalnog oblika, imao je narukvicu izrađenu od zlata, a pokretao ga je mehanizam s komplikacijom minute repeatera. Ovaj sat poslužio je kao inspiracija za Breguetovu modernu kolekciju profinjenih ženskih satova Reine de Naples.

Prvi automatski ručni sat
Prvi automatski ručni sat, preteču modernog automatskog sata, patentirao je britanski urar John Harwood 1923. godine. Sat je imao rotor za navijanje mehanizma, koji se okretao samo u jednom smjeru, i to za samo 180 stupnjeva, i nije bilo klasične krunice već se vrijeme podešavalo putem rotirajućeg obruča. Prve Harwoodove satove proizvodila je njemačka satna kompanija Fortis, a kasnije i Blancpain. Harwoodovi automatski satovi polučili su velik komercijalni uspjeh.

Prvi kvarcni sat


Japanski satni div Seiko okrenuo je urarsku industriju naglavačke kada je 1969. predstavio prvi kvarcni sat Quartz-Astron 35SQ. Sat je imao elegantno zlatno jastučasto kućište i klasični srebrni brojčanik, a pokretao ga je kvarcni kalibar precizan do u tada nevjerojatnih +5/-5 sekundi na mjesec. Kvarcni satovi pokazali su se veoma pouzdanima, jednostavnima za korištenje i jeftinima za proizvodnju te su pokrenula kvarcnu krizu koja je sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća gotovo uništila tradicionalnu švicarsku industriju satova.

Prvi kronograf


Komplikaciju kronografa izumio je francuski urar Louis Moinet 1816. godine, a predstavio ju je u sklopu srebrnog džepnog sata s klasičnim srebrnim brojčanikom. Kalibar sata radio je na visokoj frekvenciji od 216.000 vibracija na sat i mjerio je vrijeme u intervalima od šezdesetine sekunde. Moinet je sat namijenio astronomskim mjerenjima, a zanimljivo je da nije imao prikaz tekućih sati i minuta. Kronograf je čak imao dugmeta za pokretanje/zaustavljanje i resetiranje kronografa, što je moderna značajka kronografa koja se počela ugrađivati tek tridesetih godina prošlog stoljeća, a patentirala ju je Manufaktura Breitling 1933. godine.

 

Iz 31.broja časopisa Satovi i Nakit

Želite biti u tijeku s novostima i zbivanjima iz svijeta satova i nakita? Pretplatite se na časopis Satovi i nakit!