Satna enciklopedija | Sve o sportskim satovima

Share on facebook
Share on google
Share on twitter
Share on linkedin

Dok su prvi modeli sportskih satova bili nužni i praktični mjerni instrumenti, tijekom vremena postali su simbolima sportskog načina života  

Po čemu prepoznajemo sportski sat? Sportašima je važno da  je primjeren sportu kojim se bave. Običan mjerač vremena mora imati bar jednu dodatnu funkciju da bi bio sportski sat. Poželjne funkcije koje ovise o pojedinim disciplinama su: prolaz vremena, mjerač visine, kompas, mjerač pulsa, odbrojavanje za početak regate ili pokazivač vremena ronjenja. Većina sportskih satova je vodootporna, jer se sport često odvija pod vodom ili na otvorenom. A nakon utakmice ili treninga sportaši se redovito tuširaju.

Tko je načinio prvi sportski sat? Neki drže da je to bio Louis Cartier, koji je početkom 20. stoljeća načinio ručni sat poznatom pioniru letenja Albertu Santos-Dumontu, koji je po njemu dobio ime Santos. Drugi smatraju da je to bila tvrtka Rolex, koja je 1927. godine predstavila prve vodootporne modele.

Sve skupa je započelo negdje 1926. godine, neposredno nakon što je Rolex izumio vodootpornu krunicu za navijanje. Zahvaljujući tome završena je dugogodišnja potraga urara za najboljom metodom zaštite osjetljivog satnog mehanizma hermetičkim kućištem od prodiranja vode i prašine. Nastao je Oyster, prvi vodootporni ručni sat na svijetu. Zanimljivo je da Rolexovi urari to kućište nisu izradili za plivače, već da bi ga zaštitili od prljavštine, prašine, vlage, pijeska i ostalog što bi moglo naškoditi funkcioniranju sata.

Istraživanje oceana

Kad je sportašica Mercedes Gleitze preplivala kanal La Manche 1927. godine za 15 sati s Rolexovim Oysterom na ruci i kad je sat i nakon toga radio, brand i plivačica postali su poznati u cijelom svijetu.

Polovicom prošlog stoljeća počelo je istraživanje oceana zahvaljujući razvoju modernih ronilačkih uređaja, a taj procvat ronjenja bio je razlog sve većeg zanimanja za ronilačke satove. Iz tog vremena (1953.) potječe poznati Blancpainov model Fifty Fathoms koji je bio vodootporan do 100 metara dubine i jedan od prvih ronilačkih satova s rotirajućim okvirom za namještanje vremena ronjenja. Iz 50-ih godina potječu i neki drugi ronilački satovi: prvi Paneraijev model s rotirajućim okvirom, zatim Breitlingov Superocean, Eternu Kon Tiki, Jaeger-LeCoultreov Memovox Deep Sea, prvi sat s funkcijom alarma itd. Krajem 60-ih model Omega Seamaster 600 koristio se kao ronilački sat za profesionalce. Konkurencija mu je bio 1971. godine predstavljen Rolexov Sea Dweller s ugrađenim automatskim helijskim ventilom.

Ronilački sat redizajniran je 90-ih godina kad je Omega 1993. godine predstavila model Seamaster Professional Diver, jedan od najvažnijih satova u modernoj povijesti dizajna.

Ostali brandovi slijedili su trend i imaju bar jedan ronilački sat u ponudi. Doduše, profesionalci koriste ronilačke satove samo ponekad i to za određenu svrhu, a ronioci koji se bave ronjenjem iz hobija ne trebaju niti helijski ventil, ni vodootpornost do 300 metara dubine. Premda se zovu ronilački satovi, većina ih se rijetko nosi pod vodom i prije ćemo ih vidjeti u uredu, baru ili u nekom SPA hotelu. Kvalitetni mehanički ronilački satovi danas su uglavnom statusni simboli i predmeti čežnje.

Pored ronilačkih satova i avijatičarski satovi su jako utjecali na razvoj sportskih satova. I dok su prvi modeli bili nužni i praktični mjerni instrumenti, tijekom vremena i oni su postali simbolima sportskog načina života. Danas  avijatičarski satovi čine trećinu sportskih satova.

Kad je nastao prvi avijatičarski sat? Prilično je sigurno da je to bio Santos, ručni sat koji je 1906. godine načinio Louis Cartier, na molbu svog prijatelja, brazilskog pionira letenja Alberta Santos-Dumonta. Prije toga su piloti tijekom leta morali iz džepa svoje jakne vaditi džepni sat da bi utvrdili vrijeme. Prije no što je Cartier izradio Santos, osim žena, časnika u ratnoj mornarici i topništvu, nitko nije nosio ručne satove. Tek zahvaljujući ovome avijatičarskom satu muškarci su shvatili da i oni mogu nositi ručne satove.

Ulomak iz teksta objavljenog u 32. broju časopisa Satovi i Nakit.

Novi broj časopisa Satovi i nakit potražite na svim kioscima ili ga naručite na linku Časopis.