Riječ vječno ljubitelje satova asocira isključivo na vječni kalendar, jednu od omiljenijih komplikacija u svijetu satova
Sat s vječnim kalendarom je pravo malo čudo te rezultat vrhunskog urarstva. Vječni je kalendar sa svojim funkcijama tako složen i tehnički rafiniran da ne ostavlja ni laike ravnodušnima. On je prije svega vrlo praktičan, jer ovdje nije potrebno stalno namještati datum. Sat s vječnim kalendarom ne da se zbuniti i pokazuje precizno datum, dan u tjednu, mjesec, godinu, prijestupnu godinu i često aktualne mjesečeve faze. Bez obzira na to ima li mjesec 28, 29, 30 ili 31 dan.
I tako do 2100. godine, kada će većina vječnih kalendara ipak trebati pomoć te će ih urari morati korigirati najkasnije 1. ožujka 2100. godine. Dakle, „vječnost“ traje samo do 28. veljače 2100. godine. Ta je godina sekularna, nedjeljiva sa 4 i prema gregorijanskom kalendaru nije prijestupna godina, odnosno nema dan 29. veljače, datum koji je čvrsto uprogramiran u četverogodišnji ciklus sata. Sat s vječnim kalendarom će prikazati ovaj dan, iako će u stvarnosti biti 1. ožujak.
Pročitajte članak: PATEK PHILIPPE: Ref. 5212A-001 Calatrava Weekly Calendar
Papin kalendar
Unatoč tome možemo pričati o vječnom kalendaru, jer onaj tko će za 80 godina morati korigirati svoj složeni sat, još je vrlo, vrlo mlad. Odakle potječe način brojanja u kalendaru današnjeg vremena, zbog čega postoji prijestupna godina i zašto gotovo svi vječni kalendari funkcioniraju bez korekture „samo“ do 2100. godine?
Na izradu vječnog kalendara utjecala je reforma iz 16. stoljeća, točnije iz 1582. godine, kada je papa Grgur XIII. podesio kalendar na sunčevu godinu, jer je to bilo iznimno značajno za Crkvu radi određivanja Uskrsa. Blagdan je trebao padati uvijek na prvu nedjelju poslije prvog punog Mjeseca nakon početka proljeća. Novi gregorijanski kalendar se pobrinuo da godine u kojima prve dvije znamenke nisu djeljive sa četiri ne budu prijestupne. Zato godine 1800. i 1900. nisu objavljene kao prijestupne, a tako će se dogoditi i 2100., 2200. i 2300. godine. Prijestupna godina je zadržana u 2400. i 2800. godini.
Najveći tehnički problem vječnog kalendara jest poštivanje redoslijeda mjeseci koji su različite duljine. Da svi mjeseci imaju 31 dan, datumski disk bi jednostavno mogao nastaviti mijenjati disk za mjesece kod prijelaza sa 31. na 1. Ipak kod vječnog kalendara treba uzeti u obzir i prijestupne godine i različite duljine trajanja mjeseca: 28, 29, 30 i 31. Dakle, u mjesecima koji imaju manje od 31 dan, jedan do tri dana moraju biti preskočeni. Drugi problem je trenutak kad prema kalendaru moraju biti preskočeni dani koji nisu stvarni. Primjerice, u ožujku nakon 28. ili u travnju i lipnju nakon 30. u mjesecu.
Ulomak iz teksta objavljenog u 32. broju časopisa Satovi i Nakit.
Novi broj časopisa Satovi i nakit potražite na svim kioscima ili ga naručite na linku Časopis.
